Romana Nikolić: “Pravo na bašču”


Galerija Šira, 05.12. – 30.12.2019.


U Galeriji Šira od 5. prosinca do 30. prosinca 2019. godine imali smo čast predstaviti samostalnu izložbu Romane Nikolić “Pravo na bašču”.

Od 5. prosinca 2019. Romana Nikolić je u Galeriji Šira polako razvijala prostornu instalaciju kojom problematizira suštinsku ljudsku potrebu za oazom mira i slobodnim vremenom za kreatvno izražavanje i stvaranje, a koje nam je često uskraćeno uslijed užurbanosti suvremenog načina življenja.

Iz predgovora Marije Kamber:

“Kada se u Google tražilicu upiše pojam odmor, stranice koje slijede zapunjene su lokacijama koje umornome promatraču nude Eden – Sunčani odmor, apartmane znakovito imenovane My Way, odmor u planinama, odmor u toplicama… I onda, pokorni i zahvalni, od 365 dana gregorijanskog kalendara uzimamo 7 onih koji bi nam trebali izliječiti dušu, ponuditi vrijeme za kreaciju i sve ostalo što pojam odmora po svojoj definiciji podrazumijeva. Morske promenade, hoteli, blještavilo, a ljudski duh pritom ostaje zamoren svime što treba popisati, ponijeti, napuniti, pogasiti, te došavši na odredište svog (željenog) blaženstva, ostaje neispunjen. S druge strane, ako se u istu, nazovimo nepristranu tražilicu upiše moja bašča, prvi je rezultat ponuđen uzbuđenoj masi Moja bašta, moja mašta. U otkucajima košmarne svakodnevice, gdje životni tempo određuju sve dinamičniji zahtjevi izvanjskog samoispunjenja, egzistencijalne problematike i socijalnih situacija, u kojem su sve rajčice iste veličine i jedina je vidljiva priroda pokoje stablo posađeno uz rub ceste na putu do posla, metaforička bašča kao mjesto stvaranja i introspekcije putem rada postaje pravim luksuzom koji si rijetki mogu priuštiti.

Bašče Romane Nikolić nastaju iz svijesti da je suštinska potreba za oazom mira, uživanjem vlastite hrane ili umjetničkim izražavanjem i stvaranjem elementarno ljudsko pravo. U prostornoj instalaciji Pravo na bašču Romana galerijski prostor pretvara u travnati prostor za odmor i uživanje u koji odlazi na godišnji odmor, kako bi prekopala i zasadila linije na bijelim zidovima iz kojih se prepliću orisi njezine metaforičke i doslovne bašče, osvrćući se na realnost u kojoj je, uza sve nastojanje, umjetničko izražavanje i istraživanje postalo apsolutni luksuz. Stavljajući naglasak na obrnut proces, započinjanjem instalacije od praznih ploha napetih papira na kojima u performativnom i introspektivnom procesu ostavlja linijske tragove biljnih motiva, ocrtava se i proces samoispunjenja koji se događa umjetničkom sadnjom, kopanjem i stvaranjem. U procesu takvog rasta instalacija uključuje i sve one kojima je pravo na njihovu bašču također – samonametnuto ili prouzročeno vanjskim čimbenicima – oduzeto; poziva ih na sadnju vlastite bašče, na intervenciju u postojeću ili naprosto tek na odmor, čitanje knjige ili pronalaženje trenutka za sebe.

Usprkos realnom shvaćanju da je bašča iznimka i da ćemo se vratiti u svjetove kašeta sjajnog, od zemlje lišenog povrća u dućanu i operativne svakodnevice nabijene užicima i viškovima, borba za pravo na nju treba biti uglavljena u moždane pukotine, a njezina manifestacija može biti u razmjerima velikih staklenih arboretuma ili tek kratke crne linije povučene na bjelini u dimom ispunjenoj večeri.”

Romana Nikolić rođena je u Zagrebu 1992. godine. Nakon završene  Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn, 2011. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bila je dobitnica sveučilišne stipendije za izvrsnost 2013./2014., 2014./2015. god. Tijekom akad. god. 2014./2015. nagrađena je pohvalom Akademije likovnih umjetnosti za uspješan rad. Od 2015.-2017. god bila je član odbora za osiguravanje kvalitete na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirala je 2017. godine na Nastavničkom odsjeku u klasi prof. Daniela Kovača, s nagradom za najboljeg diplomanta. Sudjeluje na  2. Međunarodnom znanstvenom i umjetničkom simpoziju o pedagogiji u umjetnosti održanom u Osijeku 2017. godine.
Izlaže na dvadesetak skupnih i tri samostalne izložbe. Osim umjetničkog rada suosnivačica je i tajnica Udruge „Etnoteka“ u sklopu koje vodi četiri samostalna projekta na području kulturnog turizma. Radila je kao stručni suradnik u likovnom učilištu Tanay i Centru za kulturu i informacije Maksimir. Surađuje s izdavačkom kućom Profil Klett gdje je autorica udžbenika likovne kulture „Opažam , oblikujem“ za 6. i 7. razred osnovne škole. U Muzeju grada Zagreba vodi likovne radionice za odrasle, te od 2017. god radi kao nastavnica likovne kulture u OŠ “Tina Ujevića” u Zagrebu.

Fotografije otovrenja izložbe možte pogledati na facebook stranici Galerije Šira:
https://www.facebook.com/GalerijaShira/


digitalni deplijan