Otvorenje skupne izložbe Maraton crtanja


utorak, 18. 02. 2020., u 19:00 sati,

Galerija Šira, Preradovićeva 13, Zagreb


Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na otvorenje skupne izložbe radova nastalih od 2013. – 2019. godine u sklopu projekta Maraton crtanja, koje će se održati u utorak, 18. veljače 2020. godine u 19 h u Galeriji Šira, Preradovićeva 13 u Zagrebu.

Ciljevi i program Maratona crtanja kao izvannastavne aktivnosti Nastavničkog odsjeka ALU imaju dodirne točke s nastavnim programom izbornog  kolegija Procesi crtanja, na kojem se studenti ALU, kroz primjere i praktični rad, upoznaju s različitim mogućnostima primjene crtačkih tehnika i procesa. Smjernica i ideja vodilja Maratona crtanja jest uvođenje novih metoda i šireg spektra materijala, uz bitno drugačiji vremenski okvir od onoga koji je primjenjiv u nastavi, jer se crta u kontinuitetu 24 sata, čime se intenzivira i poboljšava studentska praksa. Manifestacija je otvorila mogućnosti kreativnog okupljanja i druženja, gdje kao rezultat nastaju pojedinačni i skupni radovi najrazličitijih crtačkih i slikarskih pristupa.
Crtež, kao način promišljanja rukopisa i autorske ideje, jedan je od najneposrednijih oblika izražavanja u likovnoj umjetnosti. Razumijevanje crtačke forme kao protočnog, prožimajućeg kompleksa, a ne samo pripremnog ili dodatnog segmenta umjetničkog istraživanja, rezultira složenim procesima imaginativnih promišljanja i crtežima kao samostalnim likovnim objektima. Na izložbi su prezentirani radovi maratonaca/studenata ALU, nastali na Maratonima crtanja u kontinuitetu od prve manifestacije, održane 2013. godine.  Želja nam  je prikazati raznolikost interpretacija motiva i tema kroz crtačke tehnike i formate, nastale u zadanom vremenskom okviru i intenzivnom crtanju, te pozicionirati manifestaciju kao relevantnu točku postavljanja crteža i crtačkih procesa u širi umjetnički kontekst.

Mjesto održavanja Maratona crtanja: Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Nastavnički odsjek, Jabukovac 10, Velika crtaona

Voditeljice projekta: izv. prof. art. Gordana Bakić Vlahov i red. prof. art. Ines Krasić

Suradnici: asistentica Iva Ćurić, asistenti Marko Tadić i Sebastijan Dračić

Volonteri: studenti i alumni Nastavničkog odsjeka ALU

Sudionici i izlagači: studenti i alumni svih odsjeka Akademije likovnih umjetnosti i srodnih fakulteta Sveučilišta

 Kronologija:

BEŠTIJARIJ

  1. 4. 2013. – 28. 4. 2013.

PUTOPIS / SLIKOPIS

  1. 12. 2013. – 15. 12. 2013.

LEKSIKON / ENCIKLOPEDIJA
PRIRUČNIK / POJMOVNIK

  1. 4. 2014. – 27. 4. 2014.

FOBIJE

  1. 4. 2015 – 30. 4. 2015.

PLAN NAPADA / PLAN OBRANE

  1. 4. 2016 – 24. 4. 2016.

NEPOZNATI ZNANSTVENICI

  1. 4. 2017. – 23. 4. 2017.

AUTOPSIJA CRTEŽA
PLANKTON

  1. 1. 2018. – 28. 1. 2018.

OTKRIĆA BUDUĆNOSTI

  1. 4. 2019. – 20. 4. 2019.

Izložbu možete pogledati do 26. veljače 2020. u radnom vremenu Galerije Šira: pon-pet: 16-20 h, subota: 11-16 h.

Pratite nas i na facebook stranici Galerije Šira :

https://www.facebook.com/GalerijaShira/

Veselimo se Vašem dolasku!


digitalni deplijan izložba MARATON CRTANJA



Multimedijalna izložba „ALU-SOC TRI SVI MI!“

10. 02. – 15. 02. 2020., Galerija Šira


Zadovoljstvo nam je predstaviti multimedijalnu izložbu pod nazivom ALU-SOC TRI SVI MI!“, koja ostaje otvorena za posjetitelje do 15. veljače 2020. godine  u Galeriji Šira, Preradovićeva 13 u Zagrebu.

Izložbom je prezentiran potencijal i projektna suradnja Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nastala pod mentorstvom prof.dr.sc. Nine Žganca i izv.prof.art. Danka Friščića.

Iz predgovora prof.dr.sc. Nine Žganca:

ALU-SOC snaga likovnih umjetnosti u socijalnom radu

Proteklih nekoliko godina razvila se za sada još uvijek neformalizirana, ali veoma perspektivna suradnja između dvije visokoškolske institucije, Akademije likovnih umjetnosti i Studijskog centra socijalnog rada, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Početna ideja ove suradnje bila je u pokušaju da se eksperimentira u pronalaženju veza između socijalnih pitanja i izazova kojima se bavi socijalni rad s jedne strane te s druge strane likovnih umjetničkih izražaja kao moćnog sredstva koje je u stanju otvoriti skrivene resurse kod ljudi, osobito onih koji smatraju kako su na rubu svojih mogućnosti ili već daleko ispod njega. Zapravo, ova veza između umjetnosti i socijalnog rada nije u međunarodnim okvirima nepoznata budući da se posljednjih godina ova područja povezuju kroz brojne projekte pa i teorijske pristupe o čemu svjedoči sve veća količina literature kojom se ova veza kontinuirano jača. Pored tradicionalnih metoda i tehnika kojima su se socijalni rad i druge socijalne djelatnosti koristile u sprječavanju ili ublažavanju negativnih posljedica socijalnih rizika i problema različitih društvenih skupina umjetnost se pokazuje kao moćan alat u radu sa svim vrstama potencijalnih ili aktualnih korisnika usluga, a dakako i za širu afirmaciju socijalnih tema u društvu.
Polazeći od pretpostavke da je kriterij razvijenosti suvremenog društva u njegovom stupnju društvenog (socijalnog) razvoja, a ne isključivo u dosegnutim ekonomskim indikatorima i s njima povezanom ekonomskom blagostanju, socijalni rad kao disciplina koja se bavi zaštitom i promocijom ljudskih prava i unapređivanjem kvalitete života osobito je zainteresiran za pronalaženje efikasnih puteva komuniciranja sa zajednicama o tome kako ostvariti ideal dobrog i socijalno pravednog društva. Društva koje će biti obilježeno visokim stupnjem socijalne kohezije, uključivosti i solidarnosti sa svima koji zbog različitih razloga nemaju jednake šanse u svim fazama svojeg života. Likovne umjetnosti pružaju mogućnost odmaka od za mnoge devastirajuće svakodnevice u kojoj nema boja ni previše estetike budući da se u njihovim životima realnost svela na teško preživljavanje i borbu za osiguranje minimalnog ljudskog dostojanstva. Beskućnici, siromašni, stari i nemoćni, djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, obitelji sa problemima u svojem svakodnevnom funkcioniranju, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mladi s poremećajima u ponašanju, ovisnici i brojni drugi pripadnici društva tipični su korisnici usluga socijalnog rada. Njihova je svakodnevica uglavnom obilježena traganjem za načinima osiguravanja kakve takve egzistencije u čemu im okolina utjelovljena u anonimne urede i nerijetko komplicirane birokratske procedure nimalo ne uljepšava niti olakšava tu potragu. Socijalni rad bi svojim aktivnostima trebao trajno pronalaziti nove načine unapređenja kvalitete života ljudima u potrebi i u tome koristiti svaku za to prikladnu mogućnost. Kreativne metode unutar spektra likovnih umjetnosti u tome imaju nezamjenjivi položaj i nikako ne bi trebale biti zapostavljene. Umjetnost je oduvijek služila kao sredstvo prijenosa informacija, ali i sredstvo utjecanja na ljude. Ona može pomoći ljudima da konceptualiziraju, razumiju, organiziraju i kritički sagledaju vlastiti život i situaciju u kojoj se nalaze te da pronađu alternativne putove nadilaženja vlastite stvarnosti. Na taj način pomoću umjetnosti građani u suradnji sa socijalnim radnicima i umjetnicima mogu konstruirati vlastitu promjenu i promjenu vlastite okoline. Umjetnost može ukazati na skrivene resurse koji kod ljudi mogu predstavljati izvore otpornosti prema negativnim utjecajima okoline u kojoj ljudi žive. Umjetnost i socijalni rad stoga uvelike dijele zajednički prostor interesa i djelovanja svojom usmjerenošću na društveni angažman i primjenjivost u kontekstu svakodnevice ranjivih društvenih skupina. Niti socijalni rad koji bi bio zatvoren isključivo u svoje tradicionalne metode i tehnike djelovanja , a niti likovne umjetnosti koje ne bi pokazivale otvorenost prema dijalogu s pomagačkim profesijama i njihovim ciljevima ne mogu u potpunosti ostvariti svoje uloge koje trebaju igrati u prostoru zajednice. Zajednice koja se sastoji od jakih i slabih članova, od uključenih i isključenih, umreženih i nepovezanih sa sustavima podrške, onih koji se mogu i onih koji se ne mogu brinuti sami o svojoj egzistenciji i svojem životnom dostojanstvu.
Potencijali suradnje ova dva područja ogromni su i daljnji je razvoj ovisan samo o naporima koji će unutar socijalnog rada i likovnih umjetnosti biti uloženi u razvoj zajedničkih programa i projekata. Suradnja u okviru ALU-SOC mini projekta u tome predstavlja solidan temelj neke buduće šire integracije ovih područja.
Izložbu možete pogledati do 12. veljače 2020. u radnom vremenu Galerije Šira (16-20 h).

Pratite nas i na facebook stranici Galerije Šira :
https://www.facebook.com/GalerijaShira/

Veselimo se Vašem dolasku!


digitalni deplijan izložba ALU-SOC TRI SVI MI



O GALERIJI ŠIRA

Galerija Šira – prva galerija Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu otvorena je 6. lipnja 2016. godine.

Početna ideja za kojom su se članovi Uprave Akademije i Savjeta galerije Šira vodili pri profiliranju izložbenog programa galerije bila je predstavljanje najkvalitetnije produkcije studentskih radova i radova alumnija Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. No, kako je dugoročni plan stvoriti platformu za povezivanje i prezentaciju interdisciplinarnih umjetničkih projekata u svrhu jačanja vidljivosti umjetničkog područja Zagrebačkog Sveučilišta, važan segment izložbenog programa u 2017. godini ali i nadalje biti će, osim produkcije ALU, predstavljanje studentskih projekata drugih njegovih sastavnica.

S tom namjerom, ALU Zagreb je početkom 2016. raspisala natječaj za izlaganje putem kojeg je Savjet galerije (sastavljen od profesora ALU i voditeljice galerije) odabrao 15 izložbenih prijedloga za izlaganje tijekom 2016. godine. Sve izložbe su održane prema planu i programu, a po svom profilu, najviše je postavljeno samostalnih izložbi alumnija ALU od kojih su neki za svoja iznimna ostvarenja dobili i Rektorovu nagradu, diplomskih radova, a ostvarene su i suradnje sa festivalima kao npr. Svjetskim festivalom animiranog filma-Animafestom i festivalom fotografije-Organ vida.
Zadnja izložba planirana za 2016. godinu otvorena je 8. veljače, a u ožujku smo krenuli s realizacijom godišnjeg programa za 2017. godinu koji donosi programske novitete u nekoliko već spomenutih segmenata. Tijekom godine biti će postavljeno 16 izložbi, s tim da će težište jednim dijelom biti na suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, a drugim dijelom na autorskim projektima, samostalnim izložbama mladih autora, te međusveučilišnoj i međunarodnoj suradnji sa Akademijama u Osijeku, Rijeci i Ljubljani i sl.
Od sastavnica, dogovorene su suradnje sa Tekstilno-tehnološkim fakultetom (radionice na oba fakulteta i izložba „Supstitucija tekstilgrafo“ ), Pravnim fakultetom-smjer Socijalni rad (radionice i izložba „ALU-SOC“), Muzičkom akademijom (predstavljanje projekata suradnje tri Akademije- „Mala lukava lisica“, „Harmonija disonance“), Arhitektonskim fakultetom ( kolegija Planiranje grada- izložba “Radnička u na (ne) stajanju”, te Filozofskim fakultetom (projekt “Umjetničke prakse i njihovo okruženje”).
Osim glavnog izložbenog programa koji će se odvijati u ritmu otvorenja svakih 20 dana, u galeriji Šira ove će se godine između dva otvorenja održavati i popratni dio programa koji će uključivati tribine, predavanja, radionice, projekcije,i sl.- ukupno 20 događanja različitih profila koja će, u suradnji s voditeljicom galerije, organizirati apsolventice Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Tako su, u sklopu popratnog programa tijekom ožujka organizirane npr. dvije tribine: o pokretanju i održavanju studentskih časopisa “Časopisi ćaskaju”, o izazovima i problemima tehničkih postava izložbi “Tehnički razgovori”, a održani su i Dani otvorenih vrata ALU. Osim toga, u tijeku je izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti i dizajna iz Ljubljane, kojom smo otvorili i jedan novi vid suradnje na međusveučilišnoj i međunarodnoj razini.

Naime, Akademiji je u izlagačke svrhe dodijeljen prostor nekadašnjeg poznatog Studia G. Studio G nalazio se u prostoru tadašnje radionice okvira pod nazivom Salon Shira, a poznat je (među ostalim) i po tome što su članovi renomirane umjetničke grupe „Gorgona“ iznajmljivali taj prostor kako bi mogli djelovati neovisno od izložbenih institucija.