Lucija Marin: “Odbačeni”


10. 01. – 20. 01. 2020, Galerija Šira


U Galeriji Šira imamo čast predstaviti prvu samostalnu izložbu Lucije Marin pod nazivom „Odbačeni“, instalaciju kojom autorica propituje tradicionalni običaj kićenja božićnih drvaca u kontekstu globalnog konzumerizma.

Iz predgovora Maje Flajsig:

“Svjetlucanja staklenih ornamenata i raskošni mirisi bora ili jele okupiraju naša osjetila još od ranog djetinjstva, a prate nas jednom godišnje do kraja života. Ta božićna drvca pod kojima ostavljamo šarene poklone na isti način na koji crvene muhare rastu u šumama pod krošnjama borova s vremenom su postala simbol perioda dijeljenja i okupljanja bližnjih. Tradicionalno su božićna drvca vezana uz kršćanstvo, međutim je suvremena uporaba većinom sekularna. Ipak, ideja kićenja zimzelenog stabla i postavljanja istog u zatvoreni prostor seže u doba prije kršćanstva, od drevnih Egipćana, Kineza i Židova, kad je ono djelovalo kao simbol vječnog života. Ta trajnost prezentirana kao besmrtnost očitovala se u trajnošću lišća i nepokvarljivosti smole ovakvih stabala. Upravo oko zimskog solsticija, zimzelena stabla su činila dekoraciju unutrašnjih prostorija ne bi li označile povratak sunca i zelenila koje će se s njime vratiti. Današnja tradicija božićnih drvca pak potječe iz zapadne Njemačke 16. stoljeća, kad je ono reprezentiralo rajsko stablo Adama i Eve. Urešeno jabukama, rajsko stablo se postavljalo u domove na Badnjak, spomendan praroditelja Adama i Eve.

U kontekstu suvremenih klimatskih promjena prijetećih razmjera o kojima nas neprestano podsjećaju vijesti o otapanjima ledenjaka, razornim požarima diljem svijeta i izumiranju brojnih životinjskih vrsta, postavlja se pitanje je li simbolička funkcija božićnog stabla vrijedna masovne siječe koja svekoliko utječe na naš okoliš i gasi pluća Zemlje. Uobičajena argumentacija za daljnje dekoriranje posječenim stablima jest ta da se ta stabla ionako uzgajaju za sječu. Međutim, isuviše je reperkusija kojih sadnja monokulture ostavlja na ekosistem. Tijekom sadnje koristi se veliki broj herbicida i pesticida koji utječu i na čovjeka i na okoliš ulazeći u vodu, ispunjavajući zrak i trujući tlo. Takve plantaže nisu prave šume – one nemaju mrežu divljeg života koji raste i povezuje životinje, gljive i biljke kao što to čini šuma. Štoviše, plantaže zauzimaju plodno tlo koje bi se moglo koristiti za raznorodni boljitak mnogih naspram negativnih efekata koje čine. Istraživanja su pokazala da plastično božićno drvce nije bolje rješenje, obzirom na to da su materijali od kojih su ona napravljena potječu od fosilnih goriva. Njihova razgradnja može potrajati stotinama godina, a sam proces transporta ovakvih stabala iz Kine predstavlja ogromno zagađenje – trošak koji naposljetku plaćaju zemlje trećeg svijeta.

Ovaj sraz prirode i kulture u kojemu se očituje naša civilizacijska nemoć prilagodbe izmijenjenim uvjetima života obilježava umjetničko djelovanje Lucije Marin. Izlažući bačena božićna drvca i njihove fotografije u prostoru galerije, njena je intencija prouzročiti empatični impuls unutar promatrača, koji ostaje obuzet sakupljenom količinom mrtvih stabala. Time masovnost kratkotrajne konzumacije stabala postaje vidljiva i općeprihvaćeni se običaj koji je već stoljećima njegovan kreće propitivati. Konzumerizam koji je prodro i nad gospodarenje nad prirodnim resursima označava naše udaljavanje od prirode, ali time i udaljavanje od nas samih, čega su bačena božićna drvca samo jedan od simptoma. Izložba Lucije Marin usmjerava nas ka dubljem promišljanju utjecaja kojega imamo na okoliš i posljedica koje s vremenom utječu na naše živote i živote naših potomaka. Ona nas podsjeća na uzročno posljedične veze koje ostavljaju traga na Zemlji koja nam je svima zajednička. Od nje smo potekli, njoj ćemo se i vratiti. Na nama je sjetiti se da smo i mi djelo prirode, ali smo i njen dio.”

Lucija Marin rođena je 1995. godine u Zagrebu. Svoje umjetničko obrazovanje započinje u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, na Kiparskom odjelu, gdje je maturirala 2014. godine. Iste godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje 2018. godine završava preddiplomski sveučilišni studij na Kiparskom odsjeku, usmjerenje Mala plastika i medaljerstvo pod mentorstvom prof. Dalibora Stošića. Članica je Studentskog zbora Akademije likovnih umjetnosti  Sveučilišta u Zagrebu, te trenutno studira diplomski sveučilišni studij Kiparstvo u klasi prof. Nevena Bilića. Izlagala je na više od 30 skupnih izložbi diljem Hrvatske, od kojih su značajnije 5., 6. i 7. izdanje skupne izložbe studenata ALU “ArtiParti” u Klovićevim dvorima, Zagreb; “Čarobni svijet fosila”, Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu, “Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda”, dvorac Veliki Tabor, “Plati i nosi”, Dom HDLU, “VGA 01”, Galerija Kazamat, Osijek. Ovo joj je prva samostalna izložba.

Izložbu možete pogledati do 20. siječnja 2020. u radnom vremenu Galerije Šira: pon-pet: 16-20 h, subota: 11-16 h.

Pratite nas i na facebook stranici Galerije Šira:

https://www.facebook.com/GalerijaShira/

Veselimo se Vašem dolasku!


Digitalni deplijan



O GALERIJI ŠIRA

Galerija Šira – prva galerija Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu otvorena je 6. lipnja 2016. godine.

Početna ideja za kojom su se članovi Uprave Akademije i Savjeta galerije Šira vodili pri profiliranju izložbenog programa galerije bila je predstavljanje najkvalitetnije produkcije studentskih radova i radova alumnija Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. No, kako je dugoročni plan stvoriti platformu za povezivanje i prezentaciju interdisciplinarnih umjetničkih projekata u svrhu jačanja vidljivosti umjetničkog područja Zagrebačkog Sveučilišta, važan segment izložbenog programa u 2017. godini ali i nadalje biti će, osim produkcije ALU, predstavljanje studentskih projekata drugih njegovih sastavnica.

S tom namjerom, ALU Zagreb je početkom 2016. raspisala natječaj za izlaganje putem kojeg je Savjet galerije (sastavljen od profesora ALU i voditeljice galerije) odabrao 15 izložbenih prijedloga za izlaganje tijekom 2016. godine. Sve izložbe su održane prema planu i programu, a po svom profilu, najviše je postavljeno samostalnih izložbi alumnija ALU od kojih su neki za svoja iznimna ostvarenja dobili i Rektorovu nagradu, diplomskih radova, a ostvarene su i suradnje sa festivalima kao npr. Svjetskim festivalom animiranog filma-Animafestom i festivalom fotografije-Organ vida.
Zadnja izložba planirana za 2016. godinu otvorena je 8. veljače, a u ožujku smo krenuli s realizacijom godišnjeg programa za 2017. godinu koji donosi programske novitete u nekoliko već spomenutih segmenata. Tijekom godine biti će postavljeno 16 izložbi, s tim da će težište jednim dijelom biti na suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, a drugim dijelom na autorskim projektima, samostalnim izložbama mladih autora, te međusveučilišnoj i međunarodnoj suradnji sa Akademijama u Osijeku, Rijeci i Ljubljani i sl.
Od sastavnica, dogovorene su suradnje sa Tekstilno-tehnološkim fakultetom (radionice na oba fakulteta i izložba „Supstitucija tekstilgrafo“ ), Pravnim fakultetom-smjer Socijalni rad (radionice i izložba „ALU-SOC“), Muzičkom akademijom (predstavljanje projekata suradnje tri Akademije- „Mala lukava lisica“, „Harmonija disonance“), Arhitektonskim fakultetom ( kolegija Planiranje grada- izložba “Radnička u na (ne) stajanju”, te Filozofskim fakultetom (projekt “Umjetničke prakse i njihovo okruženje”).
Osim glavnog izložbenog programa koji će se odvijati u ritmu otvorenja svakih 20 dana, u galeriji Šira ove će se godine između dva otvorenja održavati i popratni dio programa koji će uključivati tribine, predavanja, radionice, projekcije,i sl.- ukupno 20 događanja različitih profila koja će, u suradnji s voditeljicom galerije, organizirati apsolventice Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Tako su, u sklopu popratnog programa tijekom ožujka organizirane npr. dvije tribine: o pokretanju i održavanju studentskih časopisa “Časopisi ćaskaju”, o izazovima i problemima tehničkih postava izložbi “Tehnički razgovori”, a održani su i Dani otvorenih vrata ALU. Osim toga, u tijeku je izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti i dizajna iz Ljubljane, kojom smo otvorili i jedan novi vid suradnje na međusveučilišnoj i međunarodnoj razini.

Naime, Akademiji je u izlagačke svrhe dodijeljen prostor nekadašnjeg poznatog Studia G. Studio G nalazio se u prostoru tadašnje radionice okvira pod nazivom Salon Shira, a poznat je (među ostalim) i po tome što su članovi renomirane umjetničke grupe „Gorgona“ iznajmljivali taj prostor kako bi mogli djelovati neovisno od izložbenih institucija.